Službene web stranice

općine Sveti đurđ

Gdje se nalazite:   Početna Vijeće mjesnog odbora Struga

Vijeće mjesnog odbora Struga

STRUGA U SRCU

Crkva Svete Ane i Svete Barbare u Strugi

Stranica je izrađena:

S LJUBAVLJU  SVIM STRUŽANIMA,
KAO I  ONIMA KOJI SU SE RAZMILILI
ŠIROM KUGLE ZEMALJSKE,
I NAŠLI SVOJE NOVE DOMOVE U TUĐINI,
A STRUGA IM JE UVIJEK U SRCU, 
KAO I ONIMA
KOJI  SU SE NAŠLI U NAŠEM SELU,
TE  SE OSJEĆAJU KAO STRUŽANI

 

NALAZI PREDMETA I POSTOJANJE ŽIVOTA I  KULTURE IZ PRETPOVIJESNOG DOBA:

Naše područje s obzirom na predpovijesnu arheologiju nije dovoljno istraživano pa je i postojeći fundus skroman.
Tako u ludbreškom kraju kultura polja sa žarama kasnog brončanog doba od 13. st. prije n.e. do kraja 8. st. prije n.e. ostavlja tragove, jer je područje Drave i Save bilo najznačajnije središte kulture sa žarama.
U ludreškom kraju  dva nalaza pripadaju toj kulturi tj. najsjeverniji nalaz iz skupine Hrvatskog zagorja i Gornje Podravine:
- Paljeni grom iz Martijanca i
- Mala ostava bronce iz Struge prikaz (tabela i prikaz  9-14)

Nalazi iz kasnog brončanog doba nađeni su kod Struge

 

MALO MJESTO STRUGA NA DODIRU NEKAD MODROZELENE RIJEKE DRAVE I DANAS

Struga je naselje koje ima gotovo 520 godina pisane povijesti. Rijeka Drava uvijek je krojila sudbinu Stružana, plavila je ravna polja, prekrajala naselje, a i današnji „kanal“ koji nas okružuje oko Struge je dokaz za gore navedeno, iako nas sve bode u oči, a kako se zna  datira još iz virovitih naleta rijeke Drave.
U pisanim dokumentima Struga (Zthruga) prvi se put spominje 1493. godine. Legenda govori o tome da je  Struga  dobila ime po tome što je Drava strugala  sve ispred sebe kad je nabujala, sve do kućnih pragova.
Kraj su u to doba često pustošile turske horde, a godine 1598. godine naselje je imalo samo 9 kućanstava.

Struga na zemljovidu Varaždinske županije

Graf kretanja stanovništva od 1857-2001. godine, ukazuje da je 1948. godine Struga imala najveći broj stanovnika uopće u svojoj povijesti.

Kretanje broja stanovnika u Strugi

Izgradnjom hidroelektrane Dubrava, Struga je „izgubljena“  u svojem prirodnom okruženju, nema romantičnih riječnih rukavaca, s ribama, žabama, šumaraka u kojima je oduvijek carovao ptičji pjev, već visoki asfaltirani nasip skriva pogled i prekida nekadašnji kontakt i „promet“ između Struge i Međimurja s kojim se uvijek trgovalo.

Ovako je elektroprivreda ostavila uredan okoliš nakon izgradnje hidroelektrane

Zapušteni rukav Drave

Na obali rijeke Drave bilo je nezaboravnih druženja, kupanja, ribičije, kartanja pastira na obalama Drave koji su čekajući svoja goveda da se napasu u šumi,  tzv. „meki“ , vožnje drvenim čamcima,  posjete starim mlinovima i „meljanja“ pravog brašna, nema više glasanja domaćih gusaka i pataka koje su bile stalni „gosti“ malih rukavaca, a travnjaci su  bili poput „engleskih travanjaka“, svi su hodali uglasnom bosonogi.

 

Fotografije s kupanja i tradicionalnog pečenja kuruze pri Dravi

 

Stara karta rijeke Drave

Stari čamac na Dravi

 

  Škola u Strugi

Godine 1. studenog 1877. je započela s radom Obća pučka škola na Strugi za djecu iz Struge i Sesveta. Za osnivanje i rad škole brinulo se Občinsko poglavarstvo u Ludbregu koje je na svojoj sjednici 5. prosinca 1877. godine izabralo prvi školski odbor u kojem su Ivan Reichwein, Gjuro Makšan, Gjuro Zlatar i Rok Premec. Školski odbor osnovan je 15. siječnja 1878. godine kada je za prvog predsjednika izabran Matija Spahija, župnik u Sv. Đurđu.
Prve školske godine upisano je 94 školskih obveznika u četiri razreda. Iako je škola bila obavezna, sva djeca nisu polazila nastavu.
Bilo je nepolaznika, a njihove roditelje općinsko poglavarstvo je kažnjavalo.
Školske godine 1878./79. bilo je 119 učenika i zbog nedovoljnog prostora te školske godine 4. razred je ukinut.
Najveći broj polaznika bio je šk. godine 1898./99. Te godine obvezno je bilo 167 djece, ali ih je samo 101 polazilo školu od 1. do 4. razreda, a 40 opetovnicu (to je bila dvogodišnja škola koju su polazili bolji učenici, a održavala se u vrijeme jeseni i zime tri puta tjedno, a na proljeće jedanput tjedno). Školski odbor je kod upisa oslobađao od nastave učenike koji su imali zdravstvene ili mentalne teškoće. Tako je šk. god. 1886./87. oslobođeno čak 25 obveznika.
Godine 1906. zbog velikog broja učenika nastava se počela odvijati poludnevno, a uveden je i peti razred. Opetovnica je bila produljena na tri godine. Tako je bilo sve do 1914. godine.

Nekadašnja školska zgrada u Strugi

Nakon 1920. godine broj učenika počeo se smanjivati. Tako je 1924. godine bilo svega 64 upisana učenika od 1. do 4. razreda, a svega 13 u opetovnici.
Zanimljivo je bilo ocjenjivanje učenika. Ocjene su bile: 1. red s odlikom, 1. i 2. red, a jedno vrijeme bila je i ocjena 3. red. Na kraju školske godine učenici su polagali javni razredni ispit pred školskim odborom.
Godine 1931. nastava je proširena na 5. i 6. razred i škola je postala viša osnovna škola. U svim razredima je učio jedan učitelj, i to u dvije smjene. Takav način rada bio je teško održiv i zato već iduće godine učenici 5. i 6. razreda polaze nastavu u Sv. Đurđu.
Od 1936. godine u školi radi dvoje učitelja, zbog dobivenog odobrenja za otvaranje drugog odjeljenja.
Godine 1955. uz pomoć školskog odbora okrečena je školska zgrada izvana, a godinu dana kasnije škola dobiva struju.
Škola u Strugi ukinuta je 1966. godine.
Popis učitelja koji su radili tijekom 88 godina samostalnog rada škole u Strugi: Franjo Darany, Vjekoslav Petak, Franjo Horvat, Dragan Blesk, Zvonimir Hegji, Franjo Stipetić, Ivan Jurgec, Dragurin Kocbeg, Ljudevit Tomašek, Zlata Kolander-Potočnjak, Zlata Vuković-Vrbanić, Jelica Koporčić, Barka Volović, Marko Vrbanić, Nada Hitrec, Pavao Špoljarić, Marija Winter, Jelica Purgar, Ivka Šajnović-Gregurinčić, Zvonimir Gregurinčić, Stjepan Belović, Stjepan Medvedec i Nada Porovne-Turek.
Početkom 20. st. i kasnije struška škola djeluje samostalno. Najprije radi jedno odjeljenje, a poslije dva odjeljenja zbog porasta učenika.
Iza 1946. otvaraju se viši razredi, a zbog broja učenika od 1955. đaci nižih razreda imaju nastavu u Strugi, a učenici viših razreda vrlo kratko vrijeme u Sesvetama, te zatim u školi u Velikom Bukovcu.

Vožnja čamcem preko Drave – školski izlet 1941.godine
(učiteljica: Nada Hitrec, brodar: Stjepan Krušelj, učenici: Makar Zlatica, Šmic Marija-Borščekova, Krušelj Jelka, Krušelj Branka, Poljan Angela, Turković Ana, Namjesnik Terezija, dok dečke nisu mogle identificirati)

Učitelji su bili nosioci svih aktivnosti koja su se događala u selu, a djeci su bili posebni užici izleta do rijeke Drave, upoznavanje sa biljnim i životinjskim vrstama, očuvanje i zaštita prirodnih ljepota, vožnja čamcem preko Drave bio je poseban doživljaj za sve đake.

U nastavku pogledajte nekoliko fotografija iz Struge snimljenih u razdoblju između 1930. i 1949. godine:

 

Bogata seoska obitelj Makar Ivana i Matilde

Struške djevojke spremne za misu u svečanoj odjeći (1949.) -
16.-godišnjakinje Krušelj Cecilija, Makar Zlatica, Mužic Marija

Regrutacija i izgled vojnika određenog za Domobransku akademiju prije početka II svjetskog rata

  

NOVIJA POVIJEST STRUGE – POČETAK POKRETANJA VELIKIH INVESTICIJA:

Za Strugu se znala reći uzrečica: «Tko nije za drugo ide na Strugu», no Struga je pokazala svima, a pogotovo u niže navedenim i nadolazećim vremenima, pa sve do današnjih dana, «što se sve može kad se složna braća slože».

1. MJESNI ODBORNICI ZAJEDNO S OMLADINCIMA su počeli 1973/74. s osnivanjem nogometnog kluga «Podravka» Struga, izgradnjom novog igrališta, i to sve samo za jednu godinu.
Danas klub nosi ime «Rovokop-Struga» iza zahvalnosti  vlasniku firme «Rovokop», gospodinu Samiru Džinić na sponzorstvu i velikoj financijskoj pomoći od cca 100.000,00 kuna  u svim vidovima, jer je klub prešao u viši rang natjecanja, a ova kriza utječe na sponzorstva našeg stanovništva.

2. GODINE 1982/83. KRENULO SU U IZGRADNJU  dva velika projekta:
- Izgradnja novog društvenog doma sa svim pratećim objektima,
- Izgradnja crkve.
Zahvaljujući dobrim seoskim «starješinama» u centru ostavljeno je dovoljno prostora za .sve važne objekte (dom, trgovine, gostiona, vatrogasni dom, crkva, stajalište i okretište autobusa, kućica za putnike na autobusnoj stanici te veliki dio zelene površine).

U nastavku pogledajte nekoliko fotografija i novinskih isječaka vezanih uz izgradnju crkve u Strugi.

   
    

 

STRUGA DANAS

Kako niti jedno vijeće mjesnog odbora ne raspolaže svojim financijskih sredstvima, svake godine  Struga napravi plan rada prioriteta za svaku godinu te ga predočimo našoj općini Sveti Đurđ. 

Iako je mandat odbornicima svih mjesnih odbora u našoj općini odavno prošao, naš mjesni odbor još funkcionira s predsjednkom Ivanom Okićem.

Vijeće mjesnog odbora Struga  je do sada uvijek imalo princip da si svaki puta zacrtamo i neke dugoročne planove, pa tako iznosimo posljedni četverogodišnjim plan «želja» ili ostvarenja projekata za mjesni odbor STRUGA. 
        

PLAN RADA VIJEĆA MJESNOG ODBORA STRUGA 2008.-2012. GODINE

Dugoročno gledano, a u skladu sa svim promjenama koje nas očekuju ulaskom u EU, naša vizija je da u četverogodišnjem razdoblju moramo staviti u  plan možda u ovom trenutku i gledano okom današnjice neke nedohvatljive projekte:

1. Asfaltiranje – stavljanje završnog sloja asfalta po svim ulicama u MO Struga
2. Postavljanje rubnika na ulazu u mjesni odbor (oko prvog  raspela)
3. Asfaltiranje kolnika i postavljanje rubnika  po cijelom MO  
4. Potpno saniranje divljih odlagališta smeća
5. Upućivanje i apelirati pućanstvo na održavanje urednosti i čistoće mjesnog odbora i okoliša.
6. Apelirati na «Elektru» da se pokrene rekonstrukcija električne mreže i ujednačenja napona jer se dešava da uslijed nevremena, često ostajemo bez električne energije, a nastaju i štete u kućanstvima  u što «Elektra» ima uvid i saznanje
7. Apeliramo da se pokuša sa općinskog nivou pokrenuti projekat za izgradnju kanalizacijske mreže  na području cijele naše općine
8. Nastojati održavati u što boljem stanju postojeće objekte od opće-društvenog značaja
9. Apeliramo da se nastoji o svemu informirati građanstvo našeg mjesnog odobra kao i  općine , pa predlažemo da se organiziraju tribine, seminari, a po mogućnosti uvesti izlazak općinskog lista barem 2 x godišnje, sa svim bitnih događanjima i financijskim pokazateljima svih korisnika proračuna.
10. Prekriti kompletno krovište na društvenom domu.
11. Urediti ili pomoći urediti igralište NK «Podravka» Struga kao i DVD-u u prekrivanju krovišta.
12. Kanal za oborinske vode oko našeg sela bolna je točka već više od 20-tak godina, koji se nadamo da će se u nekom dugoročnom planu i riješiti.
13. Ostvarenje točke iz  prostornog plana  (sportsko rekreaciona zona) kod ostataka rijeke «Drave» u šetnicu, biciklističku stazu, postavljanje mlina  i pravih drvenih čamaca.
14. Apelirati na Hrvatske šume i Hrvatske vode da se odnose prema šumarcima  i dravskim rukavcima oko našeg sela «pažnjom dobrog gospodara» što za sada ne možemo reći da se to radi.

Područje koje je nekada, kad su marljivi Stružani održavali  šumu i uređivali kupalište, izgledalo kao park, Zakonom o pripadanju tih prostora  Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama , a pogotovo inicijativama  gospodara sa «nižeg» nivoa  tj. ZABRANOM KORIŠTENJA ŠUMA I  OSTACI RIJEKA DRAVE su «PAŽNJOM DOBROG HRVATSKOG  GOSPODARA» nekadašnji park pretvorile u  «PARK STRAVE I UŽASA» , u što se možete svakodnevno uvjeriti.

Zahvaljujući slozi mještana, vrijednim radom svih ne stranačkih udruga građana, nogometni klub, žene, vatrogasci, Crveni Križ, Struga ima perspektivu napretka u svakom pogledu.

Društveni dom u Strugi

Sjedište tvrtke Rovokop u Strugi

Procesija ulicama Struge prigodom obilježavanja 60. obljetnice osnutka DVD-a Struga

Na Hrvatskoj televiziji, dana 2. kolovoza 2011. godine emitirana je zanimljiva reportaža iz Struge pod nazivom "Vesela družina iz Struge - današnja družba Pere Kvržice". Kako je izgledala Struga u toj reportaži, njezini dravski rukavci i dječje ljetno veselje, pogledajte nakon klika na sljedeći link:

HTV reportaža - "Vesela družina iz Struge - današnja družba Pere Kvržice"

Za kraj pjesma:

MOJA STRUGA

Struga malo selo, velke hiže, dobri ljudi,
Strugu denes više nišće ne pokudi.

Na Strugu saki rado dojde,
i zna da dimo zadovolen pojde.

Posred sela kapelica je bila samo mala,
sakom je za oko pala,
ali Stružani složni ljudi graheka su posadili
 i uz pomoć božju veliku cerkvu napravili.

V cerkvu saki rado dojde,
pre majki božji lepu utjehu si nojde.
I kardinal je v selo došel,
sem je velko čudo to  bilo,
Bože dragi kaj se to itak na Strugi zbilo.

I dom je lepi, velki,
zobave su vesele nutri
 i dečica se sako zimo lepo igraju i družiju.

Ne daleko nam je bila  reka Drava,
tu su negda  melini bili, 
kuruzicu starinsku su  mleli,
 a mi si smo  rado  kuruznoga kruheka jeli.

A v  meki de su se kravice negda pasle,
 naši dedeki so si debeloga hlodeka našli.
 Na roke  so kravice dojili
i dimo mlekeco nosili.
Dečica su rado mlekeco pila
 i sva su  zdrava,  jaka  bila.

Tak je lepo negda to se bilo,
a ve…,ve…, ve  se je to premenilo.

Sastavila: Sačer Đurđica

Više podataka o Strugi naći ćete na drugim stranicama udruga koje djeluju danas u mjesnom odboru.

Glasilo općine i župe
Sveti Juraj